Prijeđite na glavni sadržaj

  PODIJELI SADRŽAJ

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih prvi put dodjeljuje Priznanje za doprinos razvoju obrazovanja odraslih

  Datum objave: 6. listopada 2016.

Unija vještina

  5. ožujka 2025.

VIII. Dani strukovnih nastavnika

  3. prosinca 2024.

Blagdanska čestitka

  21. prosinca 2023.

PRAKSA ZA NASTAVNIKE – 4. CIKLUS

  13. studenoga 2023.

UNESCO-UNEVOC foto natječaj

  8. kolovoza 2023.

Europska godina vještina

  10. ožujka 2023.

Blagdanska čestitka

  22. prosinca 2022.

Obavijest

  4. travnja 2022.

Blagdanska čestitka Agencije

  24. prosinca 2021.

Sretan Svjetski dan učitelja!

  5. listopada 2021.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih prvi put će dodijeliti Priznanje za doprinos razvoju obrazovanja odraslih kojim se želi istaknuti, promovirati i odati priznanje pojedincima koji su, baveći se ovim područjem aktivno najmanje dvadeset godina kroz radni vijek, svojim radom i djelovanjem zadužili obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj na stručnoj i znanstvenoj razini.
Ovogodišnji dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih su:

    dr. sc. Nikola Pastuović, prof. emeritus iz Zagreba – za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih
    Ljudevit Šimunović, prof. iz Zagreba – za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih
    Josip Nakić Alfirević, prof. iz Koprivnice – za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.

Priznanja će biti dodijeljena na otvorenju 11. Tjedna cjeloživotnog učenja koje će se održati 2. listopada 2017. godine u Pučkom otvorenom učilištu Koprivnica, dvorana „Domoljub“, Starogradska ulica 1, u Koprivnici, s početkom u 11:00 sati.

Professor emeritus dr. sc. Nikola Pastuović doajen je u područjima najvažnijih temeljnih obrazovnih znanosti poput psihologije, pedagogije i andragogije koji sustavno djeluje na području integracije cjeloživotnoga obrazovanja sa znanstvenim spoznajama.
 
Nikola Pastuović bio je od 1964. do 1979. godine istraživač u Zavodu za industrijsku andragogiju Radničkog sveučilišta Moša Pijade, potom nastavnik u Centru za pedagoško osposobljavanje i istraživanja Sveučilišta u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu – Pedagogijske znanosti u znanstveno-nastavnim zvanjima – od docenta do redovitoga profesora u trajnome zvanju te na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu do umirovljenja 2007. godine.
Stekao je dva doktorata znanosti (iz psihologije i pedagogije) te izabran u znanstveno zvanje znanstvenoga savjetnika u oba područja. Zbog posebnih zasluga za razvoj Sveučilišta i za međunarodno priznatu znanstvenu izvrsnost Sveučilište u Zagrebu izabralo ga je 2009. godine u počasno zvanje Professor emeritus.
Objavio je (ne računajući novinske članke, prikaze knjiga i recenzije) ukupno 164 rada. Od toga 11 knjiga, 19 poglavlja u knjigama, dvije skripte, 66 znanstvenih radova objavljenih u časopisima i 66 stručnih radova. Bio je glavni istraživač u 12 znanstvenih projekata i istraživač suradnik u više drugih projekata.
Znanstveni je doprinos profesora Pastuovića najizrazitiji u tri interdisciplinarna znanstvena područja: u području istraživanja djelovanja kognitivnih i afektivnih osobina ljudi na kvalitetu njihova života, u teoriji cjeloživotnoga učenja, s posebnim osvrtom na obrazovanje odraslih, te u području znanosti o obrazovnim sustavima.
Njegova interdisciplinarna istraživanja, osobito knjiga Edukologija, doprinijela je uspostavi novog interdisciplinarnoga znanstvenoga polja Obrazovne znanosti u sustavu znanstvenih polja u Republici Hrvatskoj. Njegova istraživanja sintetizirana su u posljednje tri knjige.
Djelo Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja (1999.) prvo je djelo o cjeloživotnome obrazovanju koje je integriralo znanstvene spoznaje najvažnijih temeljnih obrazovnih znanosti (psihologije, sociologije i ekonomike obrazovanja) sa spoznajama sustavske teorije.
Sljedeća knjiga Nikole Pastuovića Obrazovanje i razvoj: Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje (2012.), predstavlja primjenu znanstvenih spoznaja o obrazovanju u reformiranju nacionalnih obrazovnih sustava.
U uredničkoj knjizi, koja je u pripremi za objavu, Obrazovanje odraslih: teorijske osnove i praksa, zajedno s Tihomirom Žiljkom i suradnicima prikazuju se otkrića o tome koliko i kako obrazovanje može djelovati na razvoj odraslih ljudi i društveni razvoj te koncipira obrazovanje odraslih u nekoliko najvažnijih primijenjenih područja (osnovno, srednje strukovno i visoko obrazovanje odraslih, obrazovanje odraslih za demokratsko građanstvo, ekološko obrazovanje odraslih i obrazovanje za treću životnu dob). U knjizi se  prvi put u nas elaborira problematika politike obrazovanja odraslih i andragoška profesionalizacija područja.
U sveučilišnu je nastavu uveo nekoliko novih kolegija: Teorija obrazovnih sustava, Upravljanje obrazovnim sustavom i Andragogija rada.
Bio je urednik časopisa Istraživanja odgoja i obrazovanja, rekonceptualizirao je časopis Andragogija u interdisciplinarni obrazovni časopis Thélème te bio urednik u Enciklopediji leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” za područje obrazovanja. Sada je član uredništva Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje i časopisa Andragoški glasnik.
Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog andragoškog društva, jedan je od inicijatora Akademije odgojnih znanosti Hrvatske te pokretač procesa osnivanja Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.
Pod njegovim je vodstvom Odsjek za pedagošku, psihološku i didaktičku izobrazbu nastavnika u Učiteljskom fakultetu transformiran u Odsjek za obrazovne studije.
U Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja vodio je višegodišnji projekt Podizanje i ujednačavanje kvalitete obveznog obrazovanja u Republici Hrvatskoj čiji su dijelovi poslužili kao stručna podloga za Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije RH.
Prosvjetne vlasti, odnosno Vlada RH, angažirale su profesora Pastuovića da vodi timove koji su izradili više dokumenata iz područja strateškog planiranja obrazovanja:
(1990.) Prijedlog nove koncepcije odgojno-obrazovnog sistema Republike Hrvatske
(2001.) Strategija razvitka odgoja i obrazovanja u 21. stoljeću u RH (Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju)
(2007). Državni pedagoški standard Republike Hrvatske.

NAGRADE I MEĐUNARODNA PRIZNANJA
(1982.) Godišnja nagrada Ivan Filipović za znanstveni rad u području obrazovanja odraslih
(1987.) Nagrada grada Zagreba za knjigu Edukološka istraživanja
(1987.) Životopis objavljen u Men of Achievement, Cambridge: International biographical centre, GB
(1999.) Psihologijska nagrada Ramiro Bujas za znanstveno djelo Edukologija
(2006.) Nominiran za međunarodnog znanstvenika godine (Međunarodni biografski centar u Cambridge-u, GB)
(2008.) Životopis objavljen u Who is Who in the World. New Providence, NJ. USA
(2009.) Dodijeljeno počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu


LJUDEVIT ŠIMUNOVIĆ doprinosio je razvoju prakse obrazovanja odraslih od samih početaka svoje četrdesetogodišnje karijere, ali i nakon umirovljenja kao aktivan član Hrvatskoga andragoškog društva.
 
Uz redoviti studij na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu od 1954. godine bio je zaposlen na Radničkom sveučilištu u svojstvu demonstratora na seminarima i tečajevima za opće obrazovanje i kulturu za odrasle, no bio je  aktivan i kao volonter u organizaciji kulturno-               -zabavnog života Sveučilišnog odbora Ferijalnoga saveza Hrvatske. Od 1960. godine obavljao je poslove  tajnika Više radničke škole (gimnazije za odrasle), a od 1962. i poslove tajnika Centra za opće i osnovno obrazovanje odraslih.

Od 1964. bio je zaposlen kao tajnik na Zavodu za unapređivanje stručnog obrazovanja SRH pri Savjetu za prosvjetu i kulturu Republike Hrvatske, a potom i kao tajnik novoformiranoga jedinstvenog Zavoda za unapređivanje školstva SRH.
U međuvremenu je, završivši i studij na Pedagoškome fakultetu u Rijeci, nakon višegodišnje funkcije tajnika u Zavodu za školstvo, 1983., na osobni zahtjev, prešao u Ministarstvo prosvjete na poslove prosvjetnog savjetnika za nomenklaturu zanimanja i utvrđivanja stručne spreme kao voditelj i urednik u programima za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu te kao voditelj stručnog tima i urednik četrdesetak nastavnih planova i programa za osnovno obrazovanje odraslih.

Poslove savjetnika za obrazovanje odraslih i pedagošku dokumentaciju obavljao je sve do umirovljenja 1996, s punim radnim stažem od četrdeset godina. Organizirao je preko pedeset seminara za stručno usavršavanje djelatnika u obrazovanju odraslih te tajnike i ravnatelje osnovnih i srednjih škola. Sve do odlaska  u mirovinu vodio je stručni tim za pedagošku dokumentaciju i evidencije – od matičnih knjiga do svjedodžbi te izradbe službenih uputa za organiziranje obrazovanja odraslih  i primjenu pedagoške dokumentacije, sve do objave prvoga Pravilnika o obrazovanju odraslih. Autor je i prvoga državnoga Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji u srednjim školama i učeničkim domovima.

Od 1990. do 1996. godine surađivao je kao stalni vanjski suradnik s Pučkim sveučilištem na različitim stručnim pitanjima obrazovanja, kao što je ponovno ustrojavanje srednje škole za odrasle u programima: zaštitar osoba i imovine, konobar, kuhar, prodavač, ekonomist i dr.

No, i nakon umirovljenja, pa sve do danas, angažiran je kao vanjski suradnik-nastavnik na različitim stručno-pedagoškim poslovima za odrasle, kao što su izradba programa i stručno-metodička priprema za izvođenje pojedinih srednjoškolskih programa, organizacija nastave, savjetodavna pomoć nastavnicima i polaznicima te izvođenje nastave za predmete Povijest i Zemljopis i druge brojne andragoške poslove.

Više godina bio je član uredništva službenoga Glasnika Ministarstva prosvjete. Jedan je od osnivača i tajnika Hrvatskoga andragoškog društva te član stručnoga tima za razvoj obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.
Za svoj dugogodišnji rad u obrazovanju 2001. godine primio je nagradu Dr. Albert Bazala.

JOSIP NAKIĆ ALFIREVIĆ jedan je od najuspješnijih ravnatelja pučkih otvorenih učilišta sa, zasigurno, najdugovječnijim stažem u Republici Hrvatskoj, koji je svojim radom uvelike pridonio razvoju prakse obrazovanja odraslih.
 
Nakon završetka obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine stekao je zvanje profesora ruskog i francuskoga jezika i književnosti.
 
1985. godine postao je ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica, institucije koju više od trideset godina i dalje uspješno vodi. Bio je predsjednik Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta od 1986. do 1992. te njezin dopredsjednik od 1992. do 1996. godine.
U tom razdoblju obnaša nekoliko značajnijih funkcija i dužnosti: bio je profesionalni koordinator u projektu V-educa, programu prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska; profesionalni koordinator u projektu Erasmus+ 2016. – 2017.; Silent partner u velikome četverogodišnjem SF projektu u partnerstvu sa Slovenijom, Italijom, Austrijom, Rumunjskom i Škotskom te Kratkoročni ekspert EU za područje učenje učitelja u IPA projektu.
Pučko otvoreno učilište Koprivnica je za mandata Josipa Nakića Alfirevića kao ravnatelja doživjelo preobrazbu od narodnoga sveučilišta u današnje moderno pučko otvoreno učilište koje je postiglo brojna i važna postignuća.
POU Koprivnica postalo je najjača ustanova za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj, s postignutim europskim standardima u organizacijskom i programskome smislu te postignutim najboljim rezultatima u osnovnoškolskom obrazovanju odraslih u Hrvatskoj.
Kao regionalni koordinator četiriju županija u Projektu Promocija cjeloživotnog učenja  Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, POU Koprivnica također postiže najbolje rezultate na razini Republike Hrvatske.
Potpuno obnovljeno i digitalizirano Kino Velebit u sastavu Učilišta proglašeno je najboljim kinom u nezavisnoj kinomreži u RH, u okviru kojega je i Dvorana „Domoljub“ posve očuvana, digitalizirana i modernizirana.
Kroz Malu poljoprivrednu akademiju – hit andragoške djelatnosti ovoga Učilišta – više od tisuću poljoprivrednika prošlo je programe osposobljavanja za sedam zanimanja, čiji je cilj povećanje kompetentnosti poljoprivrednika te poštivanje zakonskih odrednica usklađenih sa zahtjevima EU-a.
Stalnom nadgradnjom već postignutih standarda Učilište je već petnaestak godina kontinuirano orijentirano na europske projekte, poput programa Cards, Leonardo da Vinci, IPA, Grundtvig, Erasmus+ kroz koje se uspješno razmjenjuju iskustva na području obrazovanja odraslih i cjeloživotnoga učenja s međunarodnim partnerima kao što su: Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Estonija, Litva, Latvija, Italija, Slovenija, Mađarska… Godine 2016. Učilište je postalo nositelj europskoga projekta Pacemaking the education & employment: answers to new challenges and opportunities u vrijednosti od oko 150.000,00 eura.
Svojim dugogodišnjim radom u obrazovanju odraslih ravnatelj Nakić Alfirević zauzimao se za potpunu posvećenost Učilišta građanima i njihovim svakodnevnim potrebama kroz obrazovanje odraslih: od učenja stranih jezika, informatičke pismenosti do promocije atraktivnih zanimanja poput njegovateljica, dadilja, krojača i sl. Briga o građanima i ranjivim socijalnim skupinama u stalnom su fokusu Učilišta upravo zbog socijalne osviještenosti njegova ravnatelja. Svoj društveni angažman dokazao je i kao predsjednik Zaklade Zlate Bartl (2004.- 2009.) te kao partner u mnogim aktivnostima za područje ranjivih socijalnih skupina, osobito Roma.
Ono što je u angažmanu kroz zagovaranje cjeloživotnoga učenja Josipa Nakića Alfirevića bitno istaknuti je priprema vrlo značajna iskoraka cijele ustanove putem preoblikovanja u moderan Centar za cjeloživotno učenje s ambicijom dosega Sveučilišta za cjeloživotno učenje u ovome dijelu Europe.
Josip Nakić Alfirević istaknuo se i kao član ekspertne skupine za izradbu Strategije obrazovanja odraslih u RH (2015. – 2016.) te kao član ekspertne skupine za izradbu Nacrta prijedloga zakona o obrazovanju odraslih (2015.- 2016.).
NAGRADE
Medalja Grada Koprivnice Josipu Nakiću Alfireviću dodijeljena je za izniman doprinos u području obrazovanja odraslih i pozicioniranju ustanove i grada Koprivnice kao najuspješnijega Centra cjeloživotnoga učenja u Republici Hrvatskoj.