Što su Dani strukovnih nastavnika?

Dani strukovnih nastavnika su važan događaj u obrazovnom sustavu, koji organizira Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih od 2018. godine. Ovaj događaj je pokrenut za vrijeme provedbe ESF projekta „Modernizacija sustava stručnog usavršavanja nastavnika strukovnih predmeta“ te se uspješno nastavlja i u 2024. godini u sklopu ESF+ projekta „Daljnja provedba kurikularne reforme strukovnog obrazovanja“. Cilj događaja je modernizacija strukovnog obrazovanja kroz stručno usavršavanje nastavnika i unapređenje njihovih profesionalnih kompetencija. Događaj okuplja nastavnike strukovnih predmeta iz cijele Hrvatske kako bi se povezali, razmijenili iskustva i unaprijedili svoje vještine, odgovarajući na promjene u društvu i tehnološkom razvoju. U sklopu Dana strukovnih nastavnika, sudionici imaju prigodu slušati različita predavanja istaknutih stručnjaka i predavača unutar svakog obrazovnog sektora, kao i priliku za razmjenu ideja vezanih uz njihove sektore i/ili područja rada. Nastavak organizacije Dana strukovnih nastavnika osigurava da strukovno obrazovanje u Hrvatskoj ostane moderno, kvalitetno i prilagođeno potrebama tržišta rada.

VI. Dani strukovnih nastavnika

VI. Dani strukovnih nastavnika održani su u Šibeniku, od 12. do 14. travnja 2022. godine. Ovo događanje u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, u okviru ESF projekta Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, najveći je skup za nastavnike strukovnih predmeta u Republici Hrvatskoj. Više od 400 strukovnih nastavnika okupilo se kako bi produbilo svoje znanje o primjeni modularnih strukovnih kurikuluma u procesu učenja i poučavanja, što je ujedno bila i glavna tema sektorskih radionica.

U tri dana događanja održano je 47 predavanja i radionica koje je vodilo 30 predavača.

Osim sektorskih radionica koje su vodili sektorski savjetnici Agencije, održano je također i plenarno predavanje na temu Modularni strukovni kurikulumi izazovi, prilika (izv. prof. dr. sc. Morana Koludrović i doc. dr. sc. Goran Hajdin) te pet zajedničkih predavanja:

Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja, održala je uvodno predavanje o primjeni modularnih strukovnih kurikuluma u procesu učenja i poučavanja. Naglasila je kako je novi pristup izradi strukovnih kurikuluma povezao učenje u institucionalnom kontekstu s potrebama svijeta rada, čime će se potaknuti konkurentnost, korisnost i atraktivnost zanimanja. U svom govoru, Anđelić je objasnila da su kurikulumima planirali i organizirali nastavu usmjerenu na učenike, primjenjujući nastavne metode i strategije koje će poticati samostalno, odgovorno i aktivno učenje. Povezivat će se potrebe svijeta rada s ishodima učenja, kao i informalno učenje i neformalno obrazovanje s formalnim obrazovanjem, problemskim, projektnim i istraživačkim učenjem. Također je napomenula da će kurikulumi obuhvaćati ključne i generičke kompetencije te međupredmetne teme, povezujući ishode međupredmetnih tema s ishodima učenja propisanima standardom kvalifikacije.

1. Nove orijentacije i inovativni koncepti za održivost razvoja i rasta u budućnosti

Ivan Martinić, prof., Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu

Profesor Martinić je održao predavanje pod nazivom “Nove orijentacije i inovativni koncepti za održivost razvoja i rasta u budućnosti”. Predavanje je započeo ističući kako se u globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, suočavamo s brojnim izazovima poput klimatskih promjena, pandemija i geopolitičkih poremećaja. Klimatske promjene i neodrživo iscrpljivanje prirodnih resursa smanjuju biološku raznolikost i ugrožavaju zeleni kapital, koji uključuje zalihe obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa. Podsjetio je na koncept održivog razvoja, definiran na UN konferenciji 1992. godine u Riju de Janeiru, koji naglašava potrebu za razvojem koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija. Europska unija usvojila Zeleni plan s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, promovirajući kružnu ekonomiju koja smanjuje otpad i potiče recikliranje. Profesor Martinić je također spomenuo da Hrvatska podržava ciljeve EU i radi na smanjenju emisija stakleničkih plinova te prilagodbi klimatskim promjenama. Pritom je istaknuo važnost edukacije i informiranja o održivom razvoju za postizanje ovih ciljeva.

2. Poduzetničko učenje 101

Dean Pašiček, dipl. ing

Dipl. ing. Dean Pašiček održao je predavanje pod naslovom “Poduzetničko učenje 101”. Istaknuo je važnost podučavanja poduzetničkih vještina zbog rastuće nezaposlenosti i promjena na tržištu rada. Poduzetničko učenje potiče kreativne i inovativne ideje te priprema učenike za društvene, ekonomske i ekološke izazove. Ciljevi održivog razvoja naglašavaju potrebu za jačanjem vještina za zapošljavanje i poduzetništvo. Nekognitivne vještine, poput inicijative i prilagodljivosti, ključne su za uspjeh na fakultetu i tržištu rada. Poduzetnički način razmišljanja može se naučiti i savladati, a poduzetničko obrazovanje potiče samopoštovanje, kreativnost i relevantne vještine. Europska komisija i druge organizacije prepoznaju važnost poduzetničkog obrazovanja za osobni razvoj i zapošljivost. Poduzetničko učenje pomaže učenicima iz svih socioekonomskih sredina da razmišljaju izvan okvira i njeguju nekonvencionalne talente. U 21. stoljeću, kreativnost i inovativnost postaju ključne zbog tehnoloških promjena i novih poslovnih modela. Obrazovni sustavi moraju prepoznati buduću potražnju za vještinama i uključiti nove aktivnosti poput poslovnih inkubatora. Partnerstva između obrazovnih institucija, industrije i društvenih poduzeća mogu potaknuti inovacije i nove načine rada.

3. Covid-19 – izazov za mentalno zdravlje učenika i nastavnika

Ivana Petanjek, prof.

Profesorica Ivana Petanjek održala je predavanje na temu “Covid-19 – izazov za mentalno zdravlje učenika i nastavnika”. Pandemija COVID-19 donijela je značajne zdravstvene, psihološke i ekonomske posljedice. Istraživanja su pokazala da su najčešći simptomi anksioznost, depresija, poremećaji spavanja i povećana zlouporaba sredstava ovisnosti. Djeca i adolescenti posebno su pogođeni, s dugoročnim posljedicama koje ovise o različitim čimbenicima poput dobi i socioekonomskog statusa. Adolescenti su osjetljivi na zatvaranje i socijalnu distancu, što može dovesti do poteškoća u učenju i smanjenog zadovoljstva životom. Anketa je pokazala da su učenici psihički umorni i iscrpljeni zbog pandemije.

Istraživanje je pokazalo da 18% učenika ništa ne motivira, dok ih 58% izjavljuje da ne vole učiti ili se ne mogu organizirati. Učenici su ometani sadržajima na mobitelima i računalima te prekomjernim spavanjem. Pandemija je negativno utjecala na živote učenika, ali nešto manje nego na nacionalnoj razini. Maturanti su posebno istaknuli negativan utjecaj pandemije na njihovo psihičko zdravlje i motivaciju za učenje. Pozitivno je procijenjen utjecaj na razvijenost digitalnih vještina i odnos s nastavnicima. Zaključeno je da škole moraju ostati otvorene kako bi se omogućilo normalno odrastanje i učenje učenika. Važno je pružiti podršku i “prvu pomoć” kako nastavnicima, tako i učenicima. Prva pomoć u mentalnom zdravlju uključuje smirivanje, ohrabrivanje, slušanje i pružanje osjećaja sigurnosti. Važno je osvijestiti unutarnje potencijale i snagu za očuvanje mentalnog zdravlja te primijeniti jednostavne načine nošenja s negativnim emocijama, poput odmora, zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti i druženja s podržavajućim osobama.

4. Implementacija eTwinning projekata kroz nastavu

Andreja Koščak Lacković, dipl.ing. prometa, nastavnica prometne skupine predmeta, mentor

Profesorica Andreja Koščak Lacković, održala je predavanje pod nazivom “Implementacija eTwinning projekata kroz nastavu”. Profesorica je govorila o potrebama nastave struke koja mora pratiti tržišne potrebe i tehnološki razvoj, a istovremeno zadovoljiti zadane ishode učenja. Naglasila je da motivacija i koncentracija učenika slabe, zbog čega frontalna nastava gubi na značaju, a sve više značenja dobivaju oblici nastave koji potiču aktivnost, snalažljivost, kreativnost, komunikativnost i viziju. Profesorica je objasnila važnost međupredmetne korelacije i usvajanja međupredmetnih tema za uspješno usvajanje ishoda učenja. Spomenula je kako eTwinning omogućava nastavnicima da približe nastavu struke učenicima na zanimljiv i kreativan način, koristeći nove tehnologije i digitalne alate, te upoznajući učenike s različitim školama, kulturama i nacionalnostima. Detaljno je prikazala eTwinning platformu, dio Erasmus+ programa EU, koja omogućava komunikaciju, razmjenu iskustava, ideja i materijala, te stručna usavršavanja. Pritom eTwinning mrežu čine 44 europske zemlje s više od milijun odgojno-obrazovnih djelatnika i preko 133 tisuće projekata.

Kao primjer uspješnih projekata, profesorica je navela projekte “Pametni telefon” i “Djeluj danas za sutra”, te druge projekte poput “Keep calm and go solar” i “Digitalna vremenska kapsula Covid-19”. Zaključno, naglašeno je da eTwinning projekti omogućuju ostvarivanje zadanih ishoda učenja na kreativan i zanimljiv način, te potiču razvoj komunikacijskih vještina, tolerancije i međupredmetne korelacije.

5. Bez motivacije, učenje je mučenje!

Ornela Malogorski, prof., izvrsna savjetnica

Profesorica Ornela Malogorski održala je predavanje pod nazivom “Bez motivacije, učenje je mučenje!”. Govorila o motivaciji kao psihičkom procesu koji zadovoljava potrebe i pokreće nas prema ciljevima. U obrazovnom procesu, motivacija je ključna za učenje, određujući njegov smjer, intenzitet i trajanje. Predstavila je Maslowljevu hijerarhiju potreba kao alat za bolje razumijevanje ponašanja učenika. Također je naglasila važnost zadovoljenja osnovnih potreba prije poticanja viših potreba poput samostalnosti i odgovornosti.

Istaknula je važnost aktivnog sudjelovanja učenika u nastavnom procesu, korištenja vizualizacija, novih tehnologija, projektne i problemske nastave, te individualnog pristupa svakom učeniku. Dokazano je da motivirani učenici postižu bolje rezultate i da je pozitivno ozračje u razredu ključno. Sukladno tomu, objasnila je da se učenici sve više suočavaju  s raznim problemima poput tjeskobe i poremećaja prehrane, koji utječu na njihovu koncentraciju i učenje. Objasnila je važnost prilagodbe nastavnih metoda kako bi se učenici motivirali i usmjerili. Zaključno, profesorica je napomenula da motivirani nastavnici igraju ključnu ulogu u motivaciji učenika. Motivirani učenici i nastavnici stvaraju sustav u kojem se ostvaruju ciljevi i povećava cjelokupni uspjeh.

VII. Dani strukovnih nastavnika

VII. Dani strukovnih nastavnika održani su od 21. do 23. ožujka 2023. godine u Šibeniku. Te je godine format događanja izmijenjen, pa po prvi puta nije bilo otvorenog poziva za sudjelovanje. Događaj je bio organiziran isključivo za voditelje županijskih i međužupanijskih stručnih vijeća, koji su dobili izravne pozive. Također, po prvi puta su u događaj bili uključeni i nastavnici općeobrazovnih predmeta.

Događaj je okupio oko 400 sudionika, a glavna tema predavanja i radionica na bila je primjena modularnih strukovnih kurikula.

Održano je 13 savjetničkih radionica koje su bile usmjerene na unapređenje razumijevanja i primjene kurikulskih dokumenata među nastavnicima. Sektorski savjetnici Agencije pružili su detaljna objašnjenja o tome što su kurikulski dokumenti, kako nastaju, te kako razlikovati različite vrste kurikulskih dokumenata. Posebna pažnja posvećena je razlikovanju sastavnica strukovnih modula i općeobrazovnih predmeta, što je ključno za pravilno planiranje i izvođenje nastave.

Tijekom radionica, savjetnici su naglasili važnost zajedničke suradnje nastavnika. Ova suradnja među nastavnicima omogućava razmjenu ideja i iskustava, što doprinosi kvalitetnijoj i učinkovitijoj provedbi nastave. Kroz interaktivne radionice, sudionici su imali priliku postavljati pitanja i dobiti konkretne primjere iz prakse. Na kraju radionica, sudionici su dobili praktični zadatak kako bi povezali naučenu teoriju s praksom. Morali su izraditi primjer modularnog planiranja stjecanja ishoda učenja, što je uključivalo definiranje ciljeva, odabir odgovarajućih metoda poučavanja i procjene, te izradu detaljnog plana aktivnosti. Ovaj zadatak omogućio je nastavnicima da demonstriraju svoje razumijevanje i sposobnost primjene novih znanja u stvarnim nastavnim situacijama, čime su dodatno osnaženi za budući rad u svojim školama.

dsn_uloga_modularne_nastave_v._andelic_m._koludrovic

dns_psihologija_promjene_renata_baric

dns_savjetnicka_radionica_moda_tekstil_i_koza dsn_savjetnicka_radionica__poljoprivreda_pregrana_i_veterina___zdravstvo_i_socijalna_skrb dsn_savjetnicka_radionica_ekonomija_i_trgovina dsn_savjetnicka_radionica_ekonomija_i_trgovina_pravo_politologija_sociologija_državna_uprava_i_javni_poslovi dsn_savjetnicka_radionica_elektrotehnika_i_računarstvo dsn_savjetnicka_radionica_graditeljstvo_geodezija_i_arhitektura dsn_savjetnicka_radionica_grnikt_gtiavt dsn_savjetnicka_radionica_osobne_usluge_zaštite_i_druge_usluge dsn_savjetnicka_radionica_promet_i_logistika dsn_savjetnicka_radionica_strojarstvo_brodogradnja_metalurgija dsn_savjetnicka_radionica_turizam_i_ugostiteljstvo

VIII. Dani strukovnih nastavnika

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih po osmi put je organizirala Dane strukovnih nastavnika. Ovaj događaj, namijenjen nastavnicima strukovnih predmeta, održao se u Šibeniku od 13. do 15. studenog 2024. godine u okviru ESF+ projekta „Daljnja provedba kurikularne reforme strukovnog obrazovanja“.

Na svečanom otvorenju, nazočnima se obratila ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje, mr. sc. Vesna Šerepac, kao izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.

Sudjelovalo je gotovo 500 sudionika iz cijele Hrvatske, a  fokus događanja bio je na iskustvima u planiranju i izvođenju modularne nastave. Istaknuta je velika važnost uloge strukovnih nastavnika u skorašnjim promjenama u sustavu strukovnog obrazovanja koje će kroz modularnu nastavu i uvođenje novih kurikulumskih dokumenata utjecati na stvaranje modernog,  snažnog i konkurentnog  gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Program je uključivao sektorske radionice za 13 obrazovnih sektora, zajednička predavanja i plenarno predavanje. Prvog dana događanja održano je plenarno predavanje na temu „Razumijevanje i podrška u razvoju adolescenata“, koje je održala izv. prof. dr. sc. Ivana Macuka. Cilj predavanja bio je istaknuti važnu ulogu nastavnika i roditelja u pružanju podrške adolescentima tijekom najzahtjevnijeg razdoblja njihovog razvoja.

Razumijevanje i podrška u razvoju adolescenata – Ivana Macuka

Drugi dan događanja obilježile su savjetničke radionice.  Sektorski savjetnici Agencije su kroz interaktivne radionice željeli pridonijeti jačanju kompetencija strukovnih nastavnika u planiranju i provedbi modula unutar strukovnih kurikula. Nastavnici su podijeljeni u grupe i dodijeljen im je specifičan modul iz strukovnog kurikula za njihov sektor. Specificirali su jedan SIU za kojeg su razradili podishode kojima su ostvarili ishode učenja toga skupa. U suradnji sa sektorskim savjetnicima, usvojili su vještine povezivanja teorije modularne nastave s praktičnim primjerima te različitim metodama angažiranja učenika – od praktičnih zadataka do istraživačkih projekata.

Na zajedničkim općim predavanjima, sudionicima je pružena mogućnost umrežavanja i razmjene primjera dobre prakse s kolegama iz drugih škola te predavačima. Pritom su održana 3 zajednička predavanja:

1. Kako provesti modul u djelo; Što? Kako? Zašto?

Andrej Kristek i Ana Marija Čuljak

Radionica je bila usmjerena na objašnjavanje načina čitanja modula, skupa ishoda učenja i njihove primjene u nastavnom procesu. Sudionici su, na primjeru Ugostiteljsko-turističke škole Osijek, naučili kako pretvoriti CSVET bodove u sate, razlikovati VPUP, UTR i SAP, izračunati sate modula za tjednu normu te izraditi izvedbeni kurikul za modul. Također je objašnjeno bilježenje novih oblika nastave u e-dnevniku i suradnja između modula i općeobrazovnih predmeta.

Kako provesti modul u djelo_Andrej Kristek_Ana-Marija Čuljak

2. Planiranje modularne nastave

Božica Rajković i Maja Maratović Kruljac

Cilj predavanja bio je prikazati podjelu sati modularne i predmetne nastave, kao i godišnja zaduženja nastavnika. Sve navedeno dalo je novu dimenziju i pružilo izazov pri izradi rasporeda kao konačnog proizvoda. Prikaz je bio temeljen na iskustvima organizacije modularne nastave Tehničara za 3D tehnologije u Tehničkoj školi Slavonski Brod. Na primjeru tog zanimanja predstavljene su tehnike i prakse koje će učenicima pomoći razviti sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja problema.

Planiranje modularne nastave_Božica Rajković_Maja Maratović Kruljac

3. Provedba modularne nastave – iskustva

Ivo Bilić i Miranda Matković

Na radionici su predstavljena iskustva u provedbi modularne nastave na primjeru Turističko-ugostiteljske škole u Splitu. Na praktičnim primjerima prikazano je izvođenje pojedinih modula i SIU s naglaskom na suradnji (timski rad) nastavnika. Sudionici su imali priliku saznati kako je modularna nastava osmišljena i integrirana u školski kurikulum, s posebnim naglaskom na projektnu nastavu. Radionica je, uz praktične savjete, obuhvatila izazove i rješenja koja su se pokazala učinkovitima u planiranju i izvođenju modularne nastave.

Provedba modularne nastave – iskustva_Ivo Bilić_Miranda Matković