Obrazovanje odraslih važna je komponenta sustava cjeloživotnog učenja. Generalna je konferencija UNESCO-a 1976. godine koncept obrazovanja odraslih definirala na način da uključuje skup svih organiziranih obrazovnih procesa, sadržaja, razina i metoda, bez obzira na to nastavlja li osoba ili zamjenjuje započeto školovanje, razvija svoje sposobnosti i proširuje znanje ili poboljšava svoje tehničke ili stručne kvalifikacije. Takve aktivnosti mijenjaju stavove ili ponašanje u perspektivi osobnog razvoja pojedinca i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteženom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju.

U Hrvatskoj je obrazovanje odraslih istaknuto kao važna sastavnica sustava obrazovanja, a svoju potvrdu dobiva nizom važnih strateških dokumenata. Najvažniji su koraci u razvoju sustava obrazovanja odraslih Vladino prihvaćanje Strategije obrazovanja odraslih u studenome 2004. godine, osnivanje Agencije za obrazovanje odraslih Vladinom Uredbom u svibnju 2006. te izglasavanje Zakona o obrazovanju odraslih u veljači 2007. godine. Izglasavanjem Zakona o obrazovanju odraslih uspostavlja se normativni okvir i stvaraju pravne pretpostavke daljnjem razvoju obrazovanja odraslih kao punopravnog dijela cjelokupnog obrazovnog sustava RH.
Prvim člankom Zakona o obrazovanju odraslih, obrazovanje odraslih u Hrvatskoj je definirano kao cjelina procesa učenja odraslih namijenjenih ostvarivanju prava na slobodan razvoj osobnosti, osposobljavanja za zapošljivost (stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikacije, stjecanje i produbljivanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti) i osposobljavanje za aktivno građanstvo. U Hrvatskoj obrazovanje odraslih uključuje sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina. Zakonom je određeno da se obrazovanje odraslih temelji na načelima: cjeloživotnog učenja; racionalnoga korištenja obrazovnih mogućnosti, teritorijalne blizine i dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim sposobnostima; slobode i autonomije pri izboru načina sadržaja, oblika, sredstava i metoda; uvažavanja različitosti i uključivanja; stručne i moralne odgovornosti andragoških djelatnika; jamstva kvalitete obrazovne ponude i poštovanja osobnosti i dostojanstva svakog sudionika.

Nadalje, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je Hrvatski sabor usvojio 17. listopada 2014. godine prepoznaje obrazovanje odraslih kao sastavni dio cjelovitog sustava odgoja i obrazovanja temeljenog na konceptu cjeloživotnog učenja. Pri tome ističe dva glavna cilja obrazovanja odraslih: 1. stjecanje transverzalnih kompetencija pojedinca – inicijativnost i poduzetnost, učiti kako učiti, kulturno izražavanje, društvena uključenost (volonterski, ekološki, politički i slični aktivizmi, usvajanje te primjena demokratskih vrijednosti i stavova), roditeljske vještine, kreativno i umjetničko vrednovanje i izražavanje, razvijanje osnovne ekonomske, financijske i medijske pismenosti dr. 2. usvajanje znanja i vještina koje ciljano omogućuju zapošljivost, veću prilagodljivosti, tj. pokretljivost na tržištu rada.

Jedna od ključnih institucija za područje obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj danas je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Sukladno Zakonu o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (kojim ova Agencija preuzima poslove prethodne Agencije za obrazovanje odraslih) Agencija je zadužena za razvoj sustava obrazovanja odraslih kroz cijeli niz elementa, uključujući analitičke, razvojne i istraživačke poslove za djelatnost sustava obrazovanja odraslih; usklađivanje prijedloga odgovarajućih stručnih i radnih tijela u sustavu obrazovanja odraslih; stručne i savjetodavne poslove prema ustanovama za obrazovanja odraslih; sudjelovanje u postupcima vrednovanja, samovrednovanja i vanjskog vrednovanja u sustavu obrazovanja odraslih;

metodologiju izradbe programa obrazovanja odraslih; poticanje suradnje i sudjelovanje u provedbi programa i projekata vezanih za razvoj sustava obrazovanja odraslih; osposobljavanje i stručno usavršavanje zaposlenih u sustavu obrazovanja odraslih.

Obrazovanje odraslih ima važnu ulogu i na razini politika Europske unije, gdje niz strateških dokumenata govori o važnosti daljnjeg razvoja i unapređenja upravo ovog područja.

Obnovljena europska strategija za obrazovanje odraslih koju je Vijeće Europske unije donijelo 2011. godine tako ističe da je obrazovanje odraslih ključna komponenta neprekidnosti cjeloživotnog učenja te obuhvaća čitav niz formalnih, neformalnih i informalnih obrazovnih aktivnosti, općih i strukovnih, kojima se odrasle osobe bave nakon izlaska iz početnog sustava obrazovanja i naobrazbe.

Vijeće Europske unije u Preporuci vijeća o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle iz 2016. godine između ostalog preporučuje da države članice u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, okolnostima i dostupnim resursima, blisko surađujući sa socijalnim partnerima i pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja odraslim osobama s niskom razinom vještina, znanja i kompetencija, primjerice osobama koje su napustile temeljno obrazovanje ili osposobljavanje i nisu završile više sekundarno ili njemu ekvivalentno obrazovanje ponude pristup oblicima usavršavanja kojima bi im se, u skladu s njihovim individualnim potrebama, omogućilo:

(a) stjecanje minimalne razine pismenosti, matematičke pismenosti i digitalne kompetencije; i/ili

(b) stjecanje šireg skupa vještina, znanja i kompetencija relevantnih za tržište rada i aktivno sudjelovanje u društvu,

Dokumenti:

• Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07)
• Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (NN 24/10)
• Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14)
• Obnovljena europska strategija za obrazovanje odraslih
• Preporuka Vijeća o oblicima usavršavanja: Nove prilike za odrasle