Prijeđite na glavni sadržaj

  PODIJELI SADRŽAJ

Projekt: Razvoj sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih

Obavijest o primanju stranaka

  5. studenoga 2020.

Važan korak u smjeru daljnje izgradnje i unapređenja sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih predstavlja ESF projekt Razvoj sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih. Radi se projektu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih čiji je glavni cilj upravo razvoj sustava osiguravanja kvalitete kroz izradu modela samovrednovanja i vanjskog  vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih u svrhu poboljšanja obrazovanja odraslih temeljenog na relevantnim istraživačkim podacima.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14) (SOZT) u poglavlju o obrazovanju odraslih naglašava potrebu za poboljšanjem kvalitete i relevantnosti obrazovanja odraslih u kontekstu neprilagođenosti obrazovne strukture stanovništva zahtjevima tržišta rada i nedovoljnog sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju.

Prema Izvješću za Hrvatsku u okviru Europskog semestra 2018., svijet rada i obrazovanja u Hrvatskoj obilježava neusklađenost vještina radne snage s tržištem rada, usporena stopa stjecanja visokog obrazovanja, niska razina osnovnih vještina i nedostatno sudjelovanje u cjeloživotnom učenju i usavršavanju. Izvješće naglašava zaostajanje u usavršavanju vještina i prekvalifikaciji radno sposobnog stanovništva. Kako bi se poboljšala zapošljivost niskokvalificiranih odraslih osoba, Hrvatska radi na boljoj procjeni postojećih vještina i vještina koje nedostaju, ponudi adekvatnih oblika obrazovanja i vrednovanju stečenih novih vještina. Uzrok tome prepoznaje se u sistemskim nedostacima u sustavu obrazovanja odraslih koji utječu na njegovu relevantnost na tržištu rada. Primjerice, postoji 10.600 programa koje nudi više od 600 ustanova za obrazovanje odraslih od kojih su neke osnovane bez pridržavanja visokih kriterija kvalitete (iz: Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj, 2016.)

Nadalje, Novi program vještina za Europu ističe da otprilike četvrtina europskog odraslog stanovništva ima preniske osnovne vještine poput matematičkih vještina, pismenosti i osnovnih digitalnih vještina. U skladu s europskim prosjekom, 55% hrvatskog stanovništva imalo je najmanje osnovne digitalne vještine u 2016. godini (Digital Economy and Society Index 2018, Country Report Croatia). Prema međunarodnom ispitivanju učenika PISA 2015., hrvatski 15-godišnjaci postigli su ispodprosječne rezultate u matematici (32%), prirodnim i tehničkim predmetima (24,6%) i čitalačkoj pismenosti (19,9%). Dok se vještine učenika u srednjoškolskom obrazovanju redovito mjere putem ispitivanja PISA, sveobuhvatno ispitivanje vještina odraslih u Hrvatskoj trenutno se ne provodi te ne postoje pouzdane procjene vještina odraslih, kao i njihove implikacije na tržište rada i gospodarsku konkurentnost, no, predviđa se da će sve niže osnovne vještine među učenicima postupno dovesti do jaza na tržištu rada između ponuđenih i traženih vještina. Nedostatak potrebnih kompetencija i kvalifikacija osobito se negativno odražava na najugroženije skupine na tržištu rada – starije radnike, niskokvalificirane i dugotrajno nezaposlene osobe –  koje imaju dvostruko veću vjerojatnost da će iskusiti dugoročnu nezaposlenost nego kvalificiranije osobe. U 2017. stopa zaposlenosti prema razini stečenog obrazovanja za osobe od 20-34 godine starosti koje su stekle kvalifikaciju u prethodne tri godine u Hrvatskoj iznosila je 71,6% visokokvalificiranih osoba (ISCED 5-8), odnosno 59,1% srednje kvalificiranih osoba (ISCED 3-4) (Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2018. za Hrvatsku). Sudjelovanje u stručnom usavršavanju u Hrvatskoj je, također, ispod EU prosjeka: 2015. godine samo je 28,7% zaposlenih sudjelovalo u stručnom usavršavanju u organizaciji poslodavca, u usporedbi s 40,8% zaposlenih u EU-28 (Continuing Vocational Training Survey).

Iako je ključna uloga cjeloživotnog učenja upravo prevladavanje raskoraka između postojeće obrazovne strukture stanovništva i zahtjeva na tržištu rada, uslijed ograničene ponude kvalitetnih i relevantnih programa obrazovanja, odrasli u Hrvatskoj nisu motivirani uključiti se u cjeloživotno učenje (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, 2014). Prosječno sudjelovanje odraslih u obrazovanju je na izuzetno niskoj razini te je redovito znatno ispod prosjeka EU-a. Usprkos potrebi za jačanjem kompetencija radnog stanovništva, u Hrvatskoj ne postoji povjerenje u kvalitetu ustanova za obrazovanje odraslih, isplativost ulaganja u cjeloživotno učenje te pozitivno vrednovanje od strane poslodavaca i primjenjivost stečenih kompetencija na tržištu rada (Rezultati istraživanja o obrazovanju odraslih u Hrvatskoj 2017.). Prema Izjavi iz Bruggesa o pojačanoj europskoj suradnji u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, upravo pružanje visokokvalitetnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – i inicijalnog i kontinuiranog, predstavlja preduvjet za njegovu privlačnost.

Trenutno u Hrvatskoj ne postoji čvrsto strukturirani i koherentni sustav koji bi sustavno pratio kvalitetu rada ustanova za obrazovanje odraslih te uvodio potrebne razvojne mjere i poboljšanja na temelju utvrđenih i pouzdanih pokazatelja postojećih i traženih kompetencija radnog stanovništva. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih nadležna je za stručni nadzor u ustanovama za obrazovanje odraslih koji se prvenstveno odnosi na uvid u rad ustanova. S obzirom da provode programe strukovnog obrazovanja odraslih polaznika, brojne ustanove u sustavu strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih uključene su u postupak samovrednovanja. Iako stručna i savjetodavna pomoć ustanovama, kao i dosadašnja iskustva samovrednovanja, predstavljaju osnovu za izgradnju sustava kvalitete u obrazovanju odraslih, cjeloviti sustav osiguravanja kvalitete nije predviđen postojećim propisima, niti se provodi u praksi.

U tom kontekstu, SOZT nalaže uspostavu sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja odraslih kojim će se unaprijediti kvaliteta i relevantnost ponude ustanova za obrazovanje odraslih. Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (2016.-2020.) predviđa razvoj jedinstvenog sustava osiguravanja kvalitete za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i obrazovanje odraslih u skladu s Europskim referentnim okvirom za osiguravanje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET). Nacrt prijedloga novoga Zakona o obrazovanju odraslih pruža okvirne smjernice za razvoj cjelovitog sustava osiguravanja kvalitete koji bi vrednovao polaznike, ustanove za obrazovanje odraslih i obrazovne procese kroz postupke samovrednovanja i vanjskog vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih, vrednovanja programa obrazovanja putem postupka akreditacije i reakreditacije, vanjskog vrednovanja ishoda učenja polaznika, inspekcijskog i stručnog nadzora te praćenja rada ustanova za obrazovanje odraslih. Ujedno se predviđa razvoj indikatora, standarda, postupaka i alata za samovrednovanje ustanova. Postupak samovrednovanja provodile bi ustanove za obrazovanje odraslih, dok bi vanjsko vrednovanje ustanova provodio ASOO.

Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (Programme for the International Assessment of Adult Competencies (PIAAC)) predstavlja međunarodno ispitivanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kojim se mjeri čitalačka i matematička pismenost te sposobnost rješavanja problema u tehnološki bogatim okruženjima odraslih osoba u dobi od 16 do 65 godina u više od 40 zemalja. Na taj način, PIAAC mjeri ključne kognitivne i radne vještine odraslih kao preduvjet za razvoj inovacija i zapošljavanje, socijalnu uključenost i ekonomski napredak. Ispitivanje se provodi od 2008. godine, a 2018. započeo je drugi ciklus ispitivanja koji će se provoditi do 2023. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izrazilo je OECD-u namjeru za uključivanje u ispitivanje PIAAC 2018. te imenovalo ASOO nadležnim tijelom za nacionalnu provedbu ispitivanja.

U svrhu ostvarenja navedenih strateških ciljeva i nadolazećih propisa, ovim projektom uspostavlja se sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih kroz uvođenje nacionalnog ispitivanja kompetencija odraslih (PIAAC), izradu modela osiguravanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih, uvođenje samovrednovanja ustanova i vanjskog vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih te jačanje kapaciteta stručnjaka za potrebe provedbe novog modela osiguravanja kvalitete.

Sukladno tehničkim standardima i smjernicama OECD-a za pripremu i provedbu PIAAC-a, priprema za pilot ispitivanje i za glavno ispitivanje obuhvaća prevođenje, uređivanje i tiskanje ispitnih materijala i upitnika za ispitanike, nabavu opreme za ispitivanje, prilagodbu informacijskog sustava za provedbu ispitivanja, tehničku pripremu opreme i testiranje nacionalnog računalnog sustava za provedbu ispitivanja te osposobljavanje ispitivača. Za provedbu pilot i glavnog ispitivanja PIAAC, potrebno je nadograditi i prilagoditi informacijski sustav koji koristi međunarodni konzorcij za pripremu i provedbu PIAAC-a, u skladu s uputama konzorcija. U svrhu kvalitetne pripreme za glavno ispitivanje, provest će se pilot terensko ispitivanje oko 2.000 osoba po kućanstvima u Hrvatskoj, ocjenjivanje ispitnih materijala i obrada podataka ispitivanja. Glavno ispitivanje podrazumijeva terensko ispitivanje oko 5.000 osoba po kućanstvima te, također, ocjenjivanje ispitnih materijala i obradu podataka ispitivanja.

Aktivnosti razvoja sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih u RH započet će analizom primjera dobre prakse osiguravanja kvalitete u drugim zemljama. Nakon provedene analize, koja će uključivati analizu konceptualnih pristupa osiguravanju kvalitete na razini sustava i analizu postojeće prakse u primjeni instrumenata osiguravanja kvalitete u ustanovama za obrazovanje odraslih, planiraju se konzultacije s ključnim dionicima u obrazovanju odraslih o mogućem modelu osiguravanja kvalitete. Na temelju provedenih analiza i konzultacija izradit će se model osiguravanja kvalitete obrazovanja odraslih koji će uključivati područja kvalitete, kriterije te pokazatelje kvalitete. Također, planira se uspostava mehanizama za praćenje kvalitete sustava obrazovanja odraslih i izvještavanje što uključuje načine prikupljanja kvalitativnih i kvantitativnih podataka temeljem samovrednovanja i vanjskog vrednovanja i načine izvještavanja o kvaliteti sustava na temelju prikupljenih podataka. Nadalje izradit će se model samovrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih. Model samovrednovanja dio je sustava osiguravanja kvalitete, a polazna točka za izradu modela bit će samovrednovanje koje se provodi u ustanovama za strukovno obrazovanje koje ujedno provode programe obrazovanja odraslih. Model će uključivati odabir područja kvalitete i kriterija kvalitete relevantnih za praćenje i unapređivanje kvalitete u obrazovanju odraslih. Nakon izrade modela samovrednovanja izradit će se i alati za samovrednovanje (e-alat za samovrednovanje ustanova za obrazovanje odraslih, priručnici i instrumentariji za samovrednovanje). Model samovrednovanja će uključivati podršku ustanovama za obrazovanje odraslih u provedbi procesa samovrednovanja što uključuje izradu programa stručnog usavršavanja za ustanove kao i osmišljavanje drugih oblika podrške ustanovama. Provest će se pilotiranje modela samovrednovanja. Nakon pilot faze provest će se evaluacija modela samovrednovanja te će se model prema potrebi unaprijediti. Nastavno na model samovrednovanja, izradit će se model vanjskog vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih što uključuje i opis postupka vanjskog vrednovanja i sustava ocjenjivanja i načina donošenja odluka na temelju provedenog vrednovanja. Uspostavit će se i mreža vanjskih vrednovatelja ustanova za obrazovanje odraslih što će uključivati odabir vanjskih vrednovatelja, izradu programa osposobljavanja i osposobljavanje vanjskih vrednovatelja te izradu modela naknadnog praćenja.

Također je planirano i jačanje kapaciteta obrazovnih stručnjaka koji rade u javnim institucijama koje su odgovorne za razvoj i provedbu politike obrazovanja, ustanova za obrazovanje odraslih i donositelja odluka (MZO, ASOO i dr.) za planiranje, upravljanje, provedbu i praćenje novog modela, uključujući samovrednovanje i vanjsko vrednovanje koje se planira provoditi u pilot fazi implementacije te kontinuirano, putem stručnih usavršavanja, konferencija, radionica, osposobljavanja, studijskih posjeta i pružanja drugih oblika podrške ustanovama u provođenju samovrednovanja i vanjskog vrednovanja.

Sudjelovanje u najvećem ispitivanju kompetencija odraslih u svijetu – PIAAC, od strateške je važnosti za jačanje kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj koja će po prvi puta imati priliku pouzdano utvrditi razinu kompetencija odraslih ispitanika u poslovnom i širem društvenom okruženju. Rezultati ispitivanja PIAAC, smjerovi i preporuke, omogućit će komparativnu analizu kompetencija odraslih u Hrvatskoj te uvid u relevantnost stečenih kompetencija tijekom obrazovanja u odnosu na potrebe tržišta rada. U konačnici, kao dio vanjskog vrednovanja kompetencija odraslih ispitanika, rezultati ispitivanja PIAAC omogućit će međunarodnu usporedbu kompetencija odraslih i time poslužiti kao pokazatelj kvalitete i relevantnosti hrvatskog obrazovnog sustava na svim razinama te učinkovitosti obrazovnih politika. Utvrđene nedostatne kompetencije odraslih u odnosu na zahtjeve tržišta rada pružit će jasne smjernice za jačanje kvalitete obrazovanja odraslih i poticanje cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj. Ova operacija omogućit će obrazovnim stručnjacima koji rade u javnim institucijama koje su odgovorne za razvoj i provedbu politike obrazovanja da temeljem rezultata definiraju politike i smjernice razvoja sustava obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, oblikuju obrazovnu ponudu te osmisle modele, pristupe nastavne metode i sadržaje u skladu sa stvarnim potrebama odraslih u Hrvatskoj, posebice u kontekstu njihove zapošljivosti. Informacije o obrazovnom putu pojedinca (kao rezultat popratnog upitnika) i podaci o stvarnoj razini vještina (kao rezultat procjene) u kombinaciji sa podacima o položaju na tržištu rada pojedinca te identificiranim nedostacima u pogledu vještina (također na temelju popratnog upitnika) omogućit će na agregiranoj razini povećanje kvalitete s osmišljavanjem obrazovne ponude i načina provedbe koji će najbolje odgovoriti na uočene nedostatke odraslih polaznika.

Kroz ovaj projekt, razvit će se potrebni mehanizmi i instrumenti sustava kvalitete te ojačati kapaciteti, donositelja odluka, andragoških djelatnika, obrazovnih stručnjaka koji rade u javnim institucijama, koji su odgovorni za razvoj i provedbu politike obrazovanja nam makro i mikro razini sustava. Provedbom postupaka samovrednovanja i vanjskog vrednovanja, ustanove za obrazovanje odraslih će steći činjenično utemeljeni uvid u snage i slabosti ustanove na temelju kojih će moći planirati mjere za unapređenje kvalitete rada ustanove. Za poslodavce i obrazovne ustanove, koherentni sustav osiguravanja kvalitete pružit će garanciju za kompetencije koje stoje iza stečenih kvalifikacija te ojačati vjerodostojnost stečenih vještina i kvalifikacija na tržištu rada. Cjeloviti sustav osiguravanja kvalitete povećat će pristup visokokvalitetnim prilikama za obrazovanje odraslih te strukturiranje, akreditiranje i sustavno vrednovanje zasada vrlo raznovrsne ponude u obrazovanju odraslih. Ciklus kvalitete podrazumijeva fazu procjene i evaluacije, gdje se buduće aktivnosti unapređenja kvalitete temelje na pouzdanim informacijama o uočenim nedostacima i prostoru za napredovanje. Sama područja kvalitete definirat će se kroz aktivnosti projekta, no rezultati istraživanja PIAAC će svakako, zbog svoje sveobuhvatnosti i širine dati relevantne informacije koje će omogućiti ustanovama i djelatnicima da usmjere svoj rad. Primjerice, podatak o tome koji tip nastave (duži, kraći, više strukturirani, slobodniji, itd.) je postigao bolje rezultatima (u smislu zapošljivosti).

U slučaju polaznika, strukturirani i sveobuhvatni sustav osiguravanja kvalitete ojačat će povjerenje u kvalitetu i potaknuti veće sudjelovanje u obrazovanju odraslih te u konačnici povećati kompetencije i zapošljivost radne snage u Hrvatskoj.