Prijeđite na glavni sadržaj

  PODIJELI SADRŽAJ

Održana II. Konferencija za stručne suradnike – pedagoge

  Datum objave: 19. ožujka 2026.

Održana II. Konferencija za stručne suradnike – pedagoge

 

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih od 17. do 19. ožujka 2026. godine u Amadria Park hotelima u Šibeniku po drugi je put organizirala Konferenciju za stručne suradnike – pedagoge. Ova trodnevna konferencija okupila je oko 220 sudionika iz cijele Hrvatske s ciljem jačanja njihove profesionalne uloge i osnaživanja u svakodnevnom pedagoškom radu, osobito u kontekstu provođenja modularne nastave.

Na događanju je održano sedam plenarnih predavanja i četiri bloka radionica koje su vodili sektorski savjetnici Agencije. Pritom su sudionici imali priliku razmijeniti iskustva s kolegama iz cijele zemlje, raspraviti izazove s kojima se susreću u provedbi modularne nastave te upoznati se s primjerima dobre prakse. Naglasak je bio na važnosti povezivanja nastavnih modula, kvalitetne komunikacije u školskim timovima te kontinuirane pedagoške refleksije i istraživanja kao temelja profesionalnog djelovanja.

U nastavku donosimo sažetke plenarnih predavanja i prezentacije predavača:

  1. Vesna Anđelić – Zavrzlama oko CSVET bodova

Pomoćnica ravnatelja Vesna Anđelić je kroz svoje predavanje sudionicima približila važnu, ali istovremeno izazovnu tematiku: CSVET bodovi. Anđelić je istaknula funkciju CSVET bodova u strukovnom obrazovanju kao mjere ukupnog opterećenja učenika, a ne kao satnice nastave. CSVET omogućuje određivanje obujma kvalifikacije i težine pojedinih modula te pomaže školama u planiranju izvedbenih kurikuluma. Naglašeno je da moduli nemaju fiksnu satnicu i da ustanove samostalno odlučuju o tjednoj realizaciji, uz obavezu poštivanja ukupnog opterećenja. Opterećenje se raspodjeljuje kroz neposredni rad (VPUP), učenje temeljeno na radu (UTR), samostalne aktivnosti učenika (SAP) te vrednovanje. Time CSVET postaje alat za realno planiranje nastave, uravnoteženje obaveza učenika i osiguravanje usklađenosti kurikula, izvedbenih planova i dokumentacije. Zaključno, važno je da svi dionici reforme razumiju CSVET sustav kako bi se osigurala kvalitetna provedba modularne nastave.

Vesna Anđelić_Zavrzlama oko CSVET bodova

  1. Prof.dr.sc. Morana Koludrović – Vrednovanje u modularnoj nastavi

Na predavanju izv.prof.dr.sc. Morane Koludrović obrađene su uloge pedagoga u izgradnji školske kulture vrednovanja te važnost jasnih i ujednačenih kriterija. Kroz konkretne primjere prikazala je tablice razina ostvarenosti ishoda, poput procjene komunikacije, odabira materijala i kvalitete prezentacije rješenja. Objasnila je i česte pogreške u ocjenjivanju te istaknula važnost modularnog pristupa u kojem su ishodi, aktivnosti i vrednovanje usklađeni. Poseban dio predavanja posvećen je organiziranju školskih radionica – od analize potreba i planiranja do ujednačavanja kriterija i razvijanja kulture pravednog i transparentnog vrednovanja.

Morana Koludrović_Vrednovanje u modularnoj nastavi

  1. Marko Cmrečnjak – Pedagog kao nositelj kvalitete u implementaciji modularne nastave u školskoj praksi

Marko Cmrečnjak, stručni suradnik – pedagog iz Srednje škole Viktorovac u svom izlaganju naglasio je ključnu ulogu pedagoga u provedbi modularne nastave: pedagog povezuje nastavnike, planira i prati provedbu modula te osigurava kvalitetu kroz suradnju, vrednovanje i dokumentaciju. Sustavnom podrškom i koordinacijom pedagog podiže kvalitetu nastave i razvoj škole. Pedagog vodi modularnu nastavu kroz planiranje i suradnju, ali se susreće s izazovima administracije, usklađivanja modula i podrške nastavnicima. Unatoč tome, praćenjem kvalitete i koordinacijom, pedagog postaje ključni nositelj razvoja i unapređenja škole.

Marko Cmrečnjak_Pedagog kao nositelj kvalitete u implementaciji modularne nastave u školskoj praksi

  1. Ornela Malogorski – Pedagog kao Indiana Jones: Modularna ekspedicija kroz izazove strukovnog obrazovanja

Stručna suradnica pedagoginja Ornela Malogorski u svom predavanju razmatrala je ulogu pedagoga u kontekstu modularne nastave, prikazujući pedagoški rad kao „ekspediciju” koja zahtijeva snalaženje u izazovima brze tranzicije obrazovnih praksi. Autorica ističe važnost holističkog pristupa učeniku te naglašava da pedagog ne promatra proces učenja samo kroz administrativnu evidenciju, već kroz širu sliku koja povezuje sve module, kompetencije i stvarne situacije u kojima će se nastavnici i učenici naći. Kroz simbole dalekozora, mape i ogledala objašnjava se istraživačka, savjetodavna i refleksivna uloga pedagoga: od praćenja ishoda učenja i istraživanja prakse, preko tumačenja kurikulskih okvira do poticanja samovrednovanja i kolegijalnog opažanja.

Ornela Malogorski_Pedagog kao Indiana Jones Modularna ekspedicija kroz izazove strukovnog obrazovanja

  1. Maja Maratović-Kruljac – Kada raspored postane izazov

Nastavnica iz Tehničke škole Slavonski Brod Maja Maratović‑Kruljac u svom je izlaganju prikazala različite modele zaduženja nastavnika – predmetno, modularno i kombinirano – te naglasila kako se u modularnoj nastavi raspodjela sati i opterećenja značajno mijenja. Kroz usporedne tablice objasnila je kako škole mogu planirati tjedne obveze nastavnika i osigurati ravnotežu među modulima. Istaknula je da jasna organizacija zaduženja doprinosi kvalitetnijem planiranju, boljoj preglednosti i održivijoj izvedbi nastave.

Maja Maratović Kruljac_Kada raspored postane izazov

  1. Jurica Vratarić – Digitalni alati za suvremeni pedagoški rad

Na predavanju Jurice Vratarića, Voditelj odjela za upravljanje podacima u CARNET-u, predstavljeni su digitalni alati CARNET‑a koji unapređuju pedagoški rad i podržavaju škole u svakodnevnim procesima. Posebno je naglasio sustav CARNET data, koji prikuplja i analizira obrazovne podatke te pomaže pedagozima u praćenju napretka učenika, prepoznavanju rizičnih skupina i donošenju informiranih pedagoških odluka. Prikazani su konkretni primjeri vizualizacija – od praćenja ocjena do uočavanja naglih padova uspjeha. Također je predstavljena Informativka, platforma za sigurnu komunikaciju škole, roditelja i učenika, te sustav CARNET privatnost za upravljanje privolama i usklađenost s GDPR‑om. Najavljene su i nadogradnje projekta BrAIn, uključujući sustav pametnih preporuka i virtualnog pomoćnika u učenju.

Jurica Vratarić_Digitalni alati za suvremeni pedagoški rad

  1. Petar Josipović – e-Dnevnik

Koordinator razvoja e-Dnevnika iz CARNET-a Petar Josipović predstavio je sustav e‑Dnevnik kao ključni alat za vođenje pedagoške dokumentacije u elektroničkom obliku. Prikazane su glavne funkcionalnosti – od evidencije za sve vrste škola, modula za završne radove i ispite, do integracije s e‑Maticom i Informativkom za sigurnu komunikaciju. Josipović je istaknuo impresivne brojke korištenja sustava te objasnio prednosti mobilnih aplikacija za učenike i roditelje, uključujući pregled ocjena, izostanaka i digitalne potvrde. Poseban naglasak stavio je na novosti poput modula za modularnu nastavu i unaprijeđeno opravdavanje izostanaka. U završnom dijelu govorio je o nadolazećim nadogradnjama sustava koje se razvijaju prema potrebama škola i prijedlozima korisnika.

Petar Josipović_e-Dnevnik

Uspješna provedba modularne nastave neraskidivo je povezana sa suradnjom svih dionika odgojno‑obrazovnog procesa. U takvom je sustavu pedagog ključna figura – stručnjak koji usmjerava, koordinira i podupire rad nastavnika te pomaže učenicima u razvoju kompetencija važnih za budući profesionalni život. Konferencija je potvrdila da pedagozi imaju iznimno važnu ulogu u suvremenoj školi koja se neprestano prilagođava promjenama. Kroz stručna predavanja, radionice i međusobnu razmjenu iskustava, sudionici su ojačali svoje profesionalne kompetencije i dobili nove alate za kvalitetniju podršku nastavnicima i učenicima. Modularna nastava, kao novi obrazovni okvir, zahtijeva timski rad, refleksiju i stalno usavršavanje — a upravo pedagog ostaje njezin glavni oslonac i pokretač pozitivnih promjena.