Republika Hrvatska je dobivanjem statusa kandidata za članstvo u EU stekla mogućnost samostalnog korištenja programa pomoći i pretpristupnih programa Europske unije (popularno nazvanih EU fondova).

EU fondovi javna su sredstva poreznih obveznika Europske unije i dio su zajedničkog proračuna svih država članica te su stoga važna tema za svakog građanina Republike Hrvatske, kako zbog svoje vrijednosti, tako i zbog strateških ciljeva koji se ostvaruju kroz financijske instrumente.

EU fondovi predviđeni su za županije, gradove, udruge, obrazovne institucije, poduzetnike, obrtnike i ostale javne i državne ustanove, stoga pravo na povlačenje sredstava iz EU fondova imaju sve vrste organizacija iz javnog, privatnog i civilnog sektora,  te građani pojedinci  i njihove inicijative.

Preduvjet je da su svi navedeni subjekti iz zemalja članica EU ili iz zemalja kandidatkinja. Sredstva iz EU fondova povlače se prema posebnim uvjetima koji se određuju pojedinačno za svaki natječaj prema uvjetima određenim u Uputama za prijavitelje.

Do 2007. godine, Republici Hrvatskoj na raspolaganju bili su program pomoći CARDS te pretpristupni programi pomoći PHARE, ISPA, SAPARD i IPA, a za programsko razdoblje, financijsku perspektivu 2007. – 2013., sveobuhvatni program IPA za pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih fondova i to sve do trenutka stupanja u članstvo EU.

Postavši punopravnom članicom Europske unije, Republika Hrvatska  stekla je i obvezu sudjelovanja u zajedničkom proračunu, a time i pravo sudjelovanja u svim programima EU i korištenja strukturnih instrumenata:

• Europski socijalni fond
• Europski fond za regionalni razvoj
• Kohezijski fond
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i
• Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

čije su vrijednosti nekoliko puta veće od pretpristupnih programa.

EU fondove kao financijske instrumente ne bi se trebalo shvaćati kao iznos koji Hrvatska nepovratno dobiva, već kao izvor za financiranje projekata do nekog maksimalnog iznosa  određenog sporazumima između Vlade RH i Europske komisije. Također, ova sredstva uglavnom su vezana uz nužnost sufinanciranja vlastitim sredstvima.

EU fondovi 2007.-2013.

Uz ESI fondove, RH trenutno koristi i sredstva strukturnih instrumenata iz financijske perspektive 2007.-2013. u iznosu od 800 milijuna eura koji su joj dodijeljeni kao novoj članici za prvih 6 mjeseci članstva u Europskoj uniji. Od navedenog iznosa, 449.40 milijuna eura namijenjeno je za provedbu kohezijske politike.

Za financijsko razdoblje 2007.-2013. RH je izradila četiri Operativna programa (OP Promet, OP Zaštita okoliša, OP Regionalna konkurentnost i OP Razvoj ljudskih potencijala) u kojima se prema pojedinim sektorskim područjima određuju mjere ključne za ostvarivanje utvrđenih prioriteta te način njihove provedbe.

EU fondovi 2014.-2020.

U financijskom razdoblju 2014.-2020. RH je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

Operativni programi Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (usvojen 12. prosinca 2014.) i Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (usvojen 17. prosinca 2014.), temeljem kojih se može započeti s korištenjem dodijeljenih sredstava, usvojeni su među prvom trećinom operativnih programa država članica Europske unije.

EU fondovi 2021.-2027.

U ESF+ objedinjena su četiri zasebna instrumenta financiranja korištena u prethodnom programskom razdoblju 2014.-2020., odnosno Europski socijalni fond (ESF), Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI) i Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI).

Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu s RH za financijsko razdoblje 2021. – 2027. u kolovozu 2022., Europska komisija je 11. listopada 2022. usvojila Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., prvi takav program iz paketa Kohezijske politike koji će se financirati iz Europskog socijalnog fonda. Ovim odobrenjem se Republici Hrvatskoj stavlja na raspolaganje 2,267 milijardi eura za ulaganja u područjima zapošljavanja, obrazovanja, socijalne politike i zdravstva iz Europskog socijalnog fonda plus (EU doprinos iznosi 1,933 milijarde EUR).

Ukoliko se odluče aplicirati za sredstva iz EU fondova, svi zainteresirani korisnici trebaju se detaljno upoznati kako sa samim natječajima i njihovim uvjetima, tako i sa svim ostalim neophodnim detaljima o tome tko sve i pod kojim uvjetima može biti prijavitelj, te povrh svega toga, kako što učinkovitije iskoristiti sve mogućnosti koje korištenje EU fondova pruža.

Više informacija o EU fondovima dostupno je putem sljedeće poveznice: www.strukturnifondovi.hr, www.esf.hr i www.esf.hr/esfplus.