Stručni skup u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb
Državni stručni skup na kojem je sudjelovalo 60 strukovnih učitelja i nastavnika strukovnih predmeta zdravstvenih škola iz cijele Hrvatske održan je 1. prosinca 2017. u Zagrebu na Institutu za medicinu rada i medicinska istraživanja na temu Iskustva i novosti  zdravstvene struke u svrhu usavršavanja i osuvremenjivanja nastave. Stručno usavršavanje održano je u organizaciji višeg stručnog savjetnika za zdravstvo i socijalnu skrb Dalibora Sumpora, prof. koji je sve prisutne pozdravio u ime ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, gospodina Mile Živčića, prof., a u ime Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba skupu se obratila i pozdravila dr.sc. Irena Brčić Karačonji, zamjenica ravnateljice. Značaj interdisciplinarnog pristupa nastavi u zdravstvenim školama, istaknut je uključivanjem predavača različitih struka s IMI: prim. dr. sc. Jelena Macan, dr.med., spec. med. rada i sporta, dr. sc. Željka Babić, mr. pharm., doc.dr. sc. Ivana Vinković Vrček, dipl. ing. med. biochem. i dr. sc. Zdenko Franić, dipl. ing. fizike. Primarijus Jelena Macan održala je predavanje Rizici radnih mjesta i zdravstveni poremećaji povezani s radom zdravstvenih radnika i nastavnika zdravstvenih škola u kojem je definirala i opisala zdravstvene rizike radnih mjesta kao direktnih uzroka zdravstvenih poremećaja povezanih s radom. Kako se radna mjesta zdravstvenih radnika razlikuju obzirom na vrstu i razinu obrazovanja, vrstu zdravstvene ustanove te konkretan opis poslova i radnih zadataka, jasno je da se i zdravstveni rizici radnih mjesta zdravstvenih radnika značajno razlikuju po vrstama i razinama rizika, čak i unutar pojedinog zanimanja. U predavanju je primarijus Macan izdvojila opasnosti, štetnosti i napore specifične za najčešća radna mjesta zdravstvenih radnika, te dala primjer procjene rizika za 2 radna mjesta medicinske sestre: na bolničkom odjelu ginekologije i u ambulanti obiteljske medicine. U drugom dijelu predavanja primarijus Macan se posvetila zdravstvenim poremećajima povezanim s radom koji imaju negativni utjecaj na osobnoj i državnoj razini jer u pravilu značajno umanjuju radnu sposobnost i opću kvalitetu života oboljele osobe, produljuju razdoblja bolovanja, često dovode do gubitka posla ili ranog umirovljenja i predmetom su tužbi za naknadu štete koje podižu radnici. Magistra željka Babić je u predavanju Štetni učinci lijekova pri terapijskim dozama i prilikom predoziranja: iskustva Centra za kontrolu otrovanja dala pregled mogućih simptoma nakon izloženosti izabranih skupina lijekova, najčešće nuspojave lijeka i povezala ih s blažom, umjereno teškom i teškom kliničkom slikom otrovanja, uz osvrt na terapijske i toksične doze te  farmakokinetiku i toksokinetiku lijeka. Spomenuta je i specifičnosti otrovanja lijeka npr. posebna osjetljivost djece ili starijih, dostupnost protuotrova, interakcije odnosno posebno opasne kombinacije s drugim lijekovima prilikom predoziranja. Skupine lijekova koje su prikazane na ovaj način odabrane su prema najčešće uzetim lijekovima prema iskustvu CKO-a, a to su prije svega pripravci koji djeluju na živčani sustav (anksiolitici, antipsihotici, antidepresivi ,antiepileptici, hipnotici i sedativi). Iza njih po učestalosti slijede analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi  te pripravci  koji djeluju na kardiovaskularni sustav (antihipertenzivi, blokatori beta-adrenergičkih receptora, blokatori kalcijevih kanala te pripravci koji djeluju na renin-angiotenzinski sustav). Ostali slučajevi otrovanja lijekovima uključuju većinom vitamine, minerale, nazalne dekongestive, oralne kontraceptive, oralne antidijabetike dok su otrovanja lijekovima ostalih skupina obično rijetka. Dr. sc. Ivana Vinković Vrček je prvim predavanjem Dijetoterapija obuhvatila smjernice za integraciju, primjenu i komunikaciju načela koji proizlaze iz hrane, prehrane i temeljnih znanosti, u svrhu postizanja i održavanja optimalnog nutritivnog stanja pojedinaca kroz razvoj, osiguranje i upravljanje učinkovitim prehrambenim uslugama u različitim okruženjima. U drugom predavanju naslova Nanotoksikologija dr. Vinković Vrček navela je osnovne pojmove iz područja nanotehnologije i nanotoksikologije,  dala prikaz najzanimljivijih primjera sigurnosti odnosno toksičnosti nanomaterijala, aktualne probleme procjene sigurnosti nanomaterijala i smjernice europskih institucija koje su zadužene za brigu o zdravlju građana Europe. Polaznici predavanja upoznati su sa osnovnim prednostima i problemima koje danas razvoj nanothenologije predstavlja. Potpuno je neosporno da nanotehnologija može imati mnogo pozitivnih učinaka na tehnološki i gospodarski razvoj, na razvoj biomedicine, ali je nužno uvidjeti da samo dozvoljena i nadzirana upotreba ove tehnologije može imati pozitivan utjecaj na privredu zemalja u razvoju. Zadnje je bilo predavanje predstavnika za kvalitetu IMI, dr. sc. Zdenka Franića naslova Dobra profesionalna praksa i sigurnost u laboratorijima kojim je pružio informacije o dobroj profesionalnoj praksi, konceptu sigurnosne kulture i načinu na koji se može ostvariti razumljiva doza povjerena vanjskih klijenata i šire javnosti u kvalitetu rada laboratorija te znanje, vještine i kompetencije osoblja. U svom predavanju upoznao je sudionike sa konceptom dobre profesionalne prakse i kvalitete rada u laboratoriju, sigurnosnom kulturom (engl. safety culture) i principima sigurnosti rada u laboratorijima, analizom i procjenom rizika, tehnikama eliminacije različitih potencijalnih opasnosti u laboratoriju, normativnim dokumentima koji obrađuju problematiku kvalitete i sigurnosti rada u laboratorijima, sustavima upravljanja kvalitete, laboratorijskim procedurama, osiguravanjem kvalitete rada, najvažnijim akreditacijskim shemama (ISO 17025, ISO 15198, GLP, OHSAS…) te procesom akreditacije koji pruža razumno povjerenje u znanja vještine i praksu rada laboratorijskog osoblja.