Cjeloživotno učenje kao ključni čimbenik društva temeljenog na znanju

Cjeloživotno učenje postaje sve važnijim pitanjem - ono je jedno od prioritetnih područja politika Europske unije te, kao osnova za uspostavljanje društva temeljenog na znanju, sastavni dio Lisabonske strategije i Bolonjskog procesa. Slovensko predsjedništvo Europske unije stoga je o temi „Sveučilišta i cjeloživotno učenje" održalo dvodnevnu konferenciju otvorenu 10. ožujka 2008. u Brdu kod Kranja, a koja je uključivala prezentacije nekih od vodećih stručnjaka na području cjeloživotnog učenja. Na konferenciji su također sudjelovali predstavnici država članica EU, država zapadnog Balkana, ustanova visokog obrazovanja, ministarstava, brojnih međunarodnih udruženja i mreža te studentskih organizacija. Hrvatski su predstavnici na konferenciji bili prof. Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, i Ivana Puljiz, ravnateljica Agencije za obrazovanje odraslih.
 
Konferencija je otvorena uvodnim obraćanjem slovenske ministrice za visoko obrazovanje, znanost i tehnologiju Mojce Kucler Dolinar koja je, među ostalim, konstatirala: „Kada govorimo o cjeloživotnom učenju kao o pristupu obrazovanju u 21. stoljeću, često zaboravljamo da cjeloživotno učenje nije tek izdvojeni proces koji se provodi usporedno s formalnim obrazovanjem; cjeloživotno učenje mora biti priznato i ugrađeno u formalno obrazovanje. U današnje vrijeme brzo promjenjivih tehnologija i organizacija, sposobnost pojedinca da uči i prilagođava se potrebama okoline u vidu novih vještina i znanja sve se više cijeni." Istaknula je da jednostavna sposobnost za učenje više nije dovoljna, naglasivši da pokretačku snagu koja stoji iza europskog razvoja čine upravo visokoobrazovani, kreativni poduzetnici.   

Sudionici konferencije također su istaknuli kako su demografske promjene i podizanje dobi za odlazak u mirovinu izmijenili zastarjelo razmišljanje kako razdoblje učenja za osobu završava njezinim završavanjem formalnog studijskog (visokog) obrazovanja. Složili su se da bi ustanove visokog obrazovanja trebale nuditi programe obrazovanja i usavršavanja ne samo konvencionalnoj studentskoj populaciji, nego i ostalim populacijskim skupinama i gospodarskom sektoru. Takvi programi trebali bi biti službeno priznati na isti način na koji se trenutačno priznaje formalno obrazovanje.  

Naglaske i zaključke konferencije koristit će Europska komisija kao materijale pri sastavljanju dokumenata te kao osnovu za raspravu za vrijeme francuskog predsjedanja Europskom unijom. O njima će također raspravljati europska Skupina za praćenje Bolonjskog procesa.

Bolje obrazovanje
Pikaso
Refernet
world skills croatia
Verzija za ispis
NOVOSTI I NAJAVE
  • HEP dodjeljuje 129 stipendija učenicima i studentima više
  • Javni poziv za prijavu domaćih predavača na zajedničkim i sektorskim predavanjima/radionicama na 4. Danima strukovnih nastavnika više
  • STRUČNI SKUPOVI ZA PRIPRAVNIKE - NASTAVNIKE STRUKOVNIH PREDMETA više
  • SVEČANA DODJELA RJEŠENJA O NAPREDOVANJU / PONOVNOM IZBORU U ZVANJE više
  • VODITELJI MEĐUŽUPANIJSKIH STRUČNIH VIJEĆA - SVI SEKTORI više