Konferencija „Usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada – predstavljanje profila sektora kao alata za planiranje kvalifikacija“

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a u sklopu Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala, korisnik je projekta „Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma“ koji financira Europska Unija.
 
Agencija i projekt su danas u Zagrebu održali konferenciju „Usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada – predstavljanje profila sektora kao alata za planiranje kvalifikacija“, čiji je cilj
upoznati predstavnike obrazovnoga i gospodarskog sektora, partnere i dionike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, stručnu i širu javnost te predstavnike medija s načinima i metodama usklađivanja strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada kroz profile sektora.


Konferenciji je nazočio gosp. Želimir Janjić, državni tajnik - kao izaslanik ministra znanosti, obrazovanja i športa dr. Fuchsa; gđa Kristina Alerić, pomoćnica ravnateljice Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, predstavnici ministarstava, pročelnici i predstavnici županijskih ureda i Ureda Grada Zagreba, članovi Upravnoga vijeća Agencije, predsjednik Vijeća za strukovno obrazovanje, članovi sektorskih vijeća, poslodavaca, sindikata, komora, lokalne uprave,  djelatnika Agencije i velik broj medija.    
 
Gospodin Ivan Šutalo, ravnatelj Agencije, pozdravivši sve nazočne, podsjetio je na početke reforme strukovnog obrazovanja i zacrtane ciljeve, naglasivši da je ono o čemu se govori na Konferenciji zapravo ostvarenje strateškoga cilja definirana Strategijom razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013., dodavši:
 
„Strukovno obrazovanje u RH, kao i u ostalim europskim zemljama, ima ključnu ulogu u odgovoru na izazove: ubrzanog uvođenja novih tehnologija, novih procesa, potrebe novih kompetencija, razvoja ljudskih potencijala radi postizanja gospodarskoga rasta, zapošljavanja i ostvarivanja socijalnih ciljeva. Stoga ono mora biti povezano s potrebama pojedinaca, tržišta rada, visokog obrazovanja i društva u cjelini. Inicijalno strukovno obrazovanje treba osiguravati stjecanje znanja, vještina i kompetencija važnih za tržište rada, ali i osigurati mogućnosti za napredak u daljnjemu, posebice visokomu obrazovanju. Kontinuirano strukovno obrazovanje treba pružiti mogućnosti stjecanja kompetencija važnih za daljnji profesionalni razvoj pojedinca, ali i porast znanja i inovativnosti društva.
Kako bi se osigurao takav razvoj sustava strukovnog obrazovanja nužno je definirati mehanizme koji omogućavaju brzo reagiranje sustava na promjenjive zahtjeve tržišta, među ostalim, adekvatnom prilagodbom obrazovne ponude i kurikuluma te usklađivanjem s visokim obrazovanjem.“
 
Agencija od 2005. godine, dakle od svog osnutka, aktivno razvija mehanizme povezivanja i usklađivanja strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada, što je najbolje vidljivo kroz uspostavu sektorskih vijeća, partnerski sastavljenih savjetodavnih i stručnih tijela koja iskazuju potrebe tržišta rada, visokog obrazovanja i svih drugih sastavnica hrvatskoga društva.
 
„Ovaj smjer razvoja strukovnog obrazovanja u potpunosti je u skladu s politikama i inicijativama među zemljama članicama Europske Unije, koja, kao partner, financira projekte kroz koje dobivamo dodatnu podršku i pristup dobrim praksama, a u svrhu jačanja našega sustava“, istaknuo je gosp. Šutalo, te dodao: „Ovdje se možemo sjetiti davno izrečene rečenice koja glasi Mislite da je obrazovanje skupo? Koliko je tek skupo neznanje!  Da izbjegnu takav scenarij, mnoge su zemlje osvijestile potrebu razvoja alata i mehanizama za smanjenje jaza između obrazovanja i potreba tržišta rada. Slično tome i Agencija ulaže velike napore u usklađivanje i povezivanje strukovnog obrazovanja s tržištem rada. Cilj nam je da obrazovni programi – strukovni kurikulumi budu odraz potreba koje iskazuju poslodavci, visoko obrazovanje i društvo u cjelini. Zakonom o strukovnom obrazovanju odredili smo da izradbi strukovnih kurikuluma treba prethoditi izradba standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Izradbom dokumenta „Metodologija za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma u Republici Hrvatskoj“ taj proces je dodatno učvršćen i detaljno opisan. Također, razvili smo 13 standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih kurikuluma kojima je prethodilo detaljno ispitivanje potreba poslodavaca. Na taj način su potrebe poslodavaca izravno ugrađene u obrazovne programe i već će od sljedeće školske godine učenici moći stjecati strukovne kompetencije koje se temelje na potrebama poslodavaca.
 
Profili sektora su daljnji iskorak u ovom procesu. Razvijeni su u suradnji Agencije i stručnjaka na projektu „Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma“ i oni su alat kojim će se po prvi put na jednome mjestu naći relevantni podatci iz različitih izvora (Državni zavod za statistiku, HZZ, FINA-a, MZOŠ E-matica, itd.) o gospodarstvu, tržištu rada i obrazovnoj ponudi u 13 obrazovnih sektora te će oni biti na raspolaganju sektorskim vijećima, Agenciji, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, ali i drugim dionicima radi planiranja razvoja strukovnih kvalifikacija i strukovnog obrazovanja, koje odgovara na potrebe tržišta rada.
 
Realno je za očekivati da će profili sektora, kao dio metodologije cjelovite analize tržišta radne snage i sustava obrazovanja, biti snažna podloga za argumentirano donošenje političkih odluka. Siguran sam da će korisnost ovog pristupa i ovih dokumenta uvidjeti i brojni drugi dionici i institucije te da će njihova relevantnost i korisnost nadići sustav strukovnog obrazovanja“, zaključio je gosp. Šutalo.
Potom se nazočnima obratila Kristina Alerić, izaslanica ravnateljice HZZ-a, rekavši kako HZZ kao najveća institucija na hrvatskome tržištu rada koja se svakodnevno suočava s mnogim problemima i izazovima i te kako prepoznaje svoju društvenu odgovornost za pronalazak odgovora na izazove tržišta rada.
Jedan od najvećih izazova s kojima se HZZ danas suočava jest pomiriti potrebe poslodavaca u kojima su oni, kako je istaknula, još prilično neartikulirani, s jedne, te broj nezaposlenih osoba i kapital koji oni mogu ponuditi na tržištu rada, s druge strane. U tome je smislu, naglasila je, HZZ iznimno zainteresiran biti sastavnim dijelom toga procesa.

Alerić je upozorila kako ono što su novopridošli na tržište rada u Hrvatskoj stekli i naučili kroz hrvatski obrazovni sustav nije uvijek ono što hrvatskome poslodavcu treba, naglasivši i da je posljednjih godina zamijećen snažan rast zainteresiranosti nezaposlenih za obrazovanje.
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Želimir Janjić, prenijevši pozdrave ministra Fuchsa, rekao je da je uspostava Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira jedan od alata koji će pridonijeti međusobnom boljem povezivanju dva sektora – tržišta rada i obrazovnoga sustava. Uskoro se očekuje i predstavljanje Zakona o HKO-u  te javna rasprava.
 "Ovdje je riječ o alatu s kojim Hrvatska prednjači u regiji. Profili sektora jedan su od iznimno važnih koraka za planiranje relevantne i racionalne mreže obrazovnih programa", rekao je te dodao kako oni u Ministarstvu - kao kreatori hrvatske obrazovne politike - daju punu potporu daljnjemu jačanju toga sustava.
Konferencija je potom nastavila s radom.
O Planiranju kvalifikacija za konkurentna znanja i vještine te o temi Profili sektora: alat za planiranje kvalifikacija govorila je gđa Sanja Crnković Pozaić, stručnjakinja na projektu; g. Mislav Balković, predsjednik Sektorskoga vijeća za elektrotehniku i računalstvo, govorio je na temu Primjer profila sektora: Elektrotehnika i računalstvo, dok je g. Teo Matković, stručnjak na projektu, govorio o temi Analiza obrazovne ponude.


Video prilog s konferencije:




Materijali s konferencije:

1. Program konferencije
2. Planiranje kvalifikacija za konkurentna znanja i vještine
3. Ciljevi, rezultati i perspektive projekta
4. Profil sektora_alat za planiranje kvalifikacija
5. Profil sektora i matrica kompetencija
6. (praćenje prijelaza učenika iz strukovnog obrazovanja na tržište rada i visoko obrazovanje)